Design and Production in the Croatian Social Context

Abstract: (English) From the historical point of view, there has never been a continious relationship between the Croatian production sector and Croatian product designers. The situation we are facing today is more positive at the moment. On one side we have the renewal of collaboration between designers and the most successfull industries on the domestic market, and on the other, there are some young talented individuals who self produce and whose products have already been widely recognized as neccessary and valuable.

Sažetak Gledano iz povijesne perspektive, mnogobrjoni razlozi, u kontekstu hrvatskog dizajna i proizvodnje, svjedoče u prilog činjenici kako nije bilo moguće ostvariti kontinuiranu suradnju na relaciji dizajner- industrija.

Usprkos tome, danas svjedočimo okolnostima koje su rezultirale pozitivnim pomacima na području tog dijaloga, kao i pojavom novog socijalnog fenomena iniciranog od strane mladih „dizajnera poduzetnika“ koji samoinicijativno proizvode i promoviraju svoje proizvode.

Podsjetimo se činjenice kako je pojam dizajna kao disciplinske prakse u hrvatskom jeziku zaživio 60-ih godina prošlog stoljeća.

Te su godine obilježene intenzivnim naporima pozicioniranja dizajna u realne okvire masovne industrijske proizvodnje, s naglaskom na interdisciplinarnosti, odnosno pokušajima integriranja umjetničkih i tehnoloških znanja u sve faze proizvodnog procesa.

Hrvatski je proizvodni sektor tokom minulih godina prolazio kroz nebrojene društveno – političke transformacije, zbog kojih se kontinuirana proizvodna praksa nije uspjela održati.

Unatoč prethodno navedenim činjenicama, danas ponovo svjedočimo pozitivnijim okolnostima, unutar kojih se obnavljaju zapuštene dizajnersko-industrijske veze i otvaraju pitanja redefiniranja uloge dizajna u hrvatskom društvu.

U tom kontekstu, s jedne strane primjećujemo pojavu dizajnera koji svojim idejnim rješenjima uspješno odgovaraju na zahtjeve domaćih tvrtki, koje ih putem javnih natječeja pozivaju na suradnju.

Kada govorimo o domaćem tržištu, ono je, gledajući u svjetskim razmjerima maleno, sa već tradicionalno dominantnom prehrambenom i drvno-preradživačkom industrijom. Stoga ne iznenađuje činjenica da upravo iz tih sektora dolaze najuspješniji primjeri novih suradnji sa dizajnerima.

Pritom vrijedi svakako istaknuti primjer tvrtke KVADRA, koja je svojim novodizajniranim sofama i foteljama postigla međunarodni uspjeh i osigurala dominaciju na domaćem tržištu ojastučenog namještaja, kao i proboj na svjetsko tržište.

S druge strane, sve je izraženija pojava mladih „dizajnera-poduzetnika“, koji otvaranjem vlastitih obrta hrabro ulaze u borbu za samoostvarivanjem, kroz koju nerijetko samostalno prolaze sve faze složenog kreativnog procesa., od ideje, preko realizacije prototipa, pa sve do proizvodnje mini serija prema zahtjevima naručitelja.

Jedan od ključnih elemenata u prepoznavanju mladih kreativaca jest i njihova sposobnost samopromocije, odnosno nastupa pred potencijalnim investitorima i ciljanom skupinom potrošača.

Produkt dizajnerica Ana Tevšić, koja je neke od svojih proizvoda uspješno promovirala na londonskom sajmu TENT, najvećim problemom u praksi smatra nezainteresiranost tvrtki i malih obrtnika za investiranje u razvoj vlastitih idejnih rješenja.

Slično razmišlja i Matea Topić, također mlada produkt dizajnerica, koja bitnim elementom pri realizaciji svojih ideja smatra spremnost na kompromise unutar okvira vlastitih želja i realnih mogućnosti, prilikom čega ipak uspjeva pronalaziti nove izazove koji je nerjetko dovedu do neočekivanih zanimljivih rješenja.

Kao nezaobilazne kanale samopromocije, mladi dizajneri najčešće koriste drušvene mreže, poput facebook-a, te vlastite web stranice u sklopu kojih također nude mogućnost kupnje vlastitih proizvoda.

Zaključno, primjećuje se da je i hrvatsku dizajnersku scenu zahvatio globalni socijalni fenomen koji u prvi plan stavlja „dizajnera-poduzetnika“ kao glavnog aktera i „glasnika naroda“, jer upravo su različiti konteksti iz kojih dizajneri dolaze, neiscrpno vrelo poticaja i prilika za stvaranje novih materijalnih vrijednosti.

Ne zanemarujem pritom niti netom probuđeni odnos dizajnera i industrije, te smatram vrijednim praćenje razvoja dijaloga na toj relaciji.

Činjenica je da mladi dizajneri mogu mnogo naučiti od starijih, iskustvom bogatijih kolega, dok bi se stariji pak trebali ugledati na njihov entuzijazam, dobru volju i upornost koji se vrlo lako izgube u životnoj trci za uspjehom.

Konstantno samopreispitivanje , učenje i dijalog vidim kao ključne elemente za održanje profesije dizajna u Hrvatskoj, jer dizajneri, kao nositelji ideja imaju priliku utjecati na društveni kontekst u kojem žive i kojeg bi trebali koristiti kao glavnog suradnika u vlastitom radu.

Literatura

Margolin, V. & Vukić, F. (2009). Hrvatski dizajn sad. Zagreb, HR:UPI-2M plus.

Vukić, F., (2003). Od oblikovanja do dizajna. Zagreb, HR: Meandar.

Razgovor sa Mrs Ana Tevsic (produkt dizajner) and Mrs Matea Topic (produkt dizajner)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *